U Parizu je 12. decembra održan Samit o klimatskim promenama na drugu godišnjicu od usvajanja Sporazuma iz Pariza. Na Samitu se okupilo 50 svetskih lidera da postignu dogovor u vezi sa načinima finansiranja u oblasti klimatskih promena koji će voditi ka niskougljeničnoj budućnosti i postizanju ciljeva utvrdjenih Sporazumom iz Pariza.
Naime, kako bi se ograničio rast srednje globalne temperature ispod 2oC uspostavljeni su mehanizmi finansiranja u borbi protiv klimatskih promena koji će pomoći zemljama širom sveta da ispune svoje Nacionalno utvrđene doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (NDCs), a Samit je, izmedju ostalog, imao za cilj doprinos u operacionalizaciji ovih mehanizama. Tokom Samita ustanovljeno je 12 ciljeva finansiranja:
I Finansiranje u oblasti adaptacije i otpornosti na izmenjene klimatske uslove:
- Odgovoriti na pojavu ekstremnih vremenskih prilika u ostrvskim državama
Ideja se krije u uspostavljanju prve „Klimatski pametne zone“ u svetu na Karibima. Biće uloženo 8 milijardi dolara kroz javno-privatna partnerstva kako bi se Karibi, ali i druge ostrvske države što bolje prilagodile na izmenjene klimatske uslovime.
- Zaštiti vodu i zemljište od uticaja klimatskih promena
Oko 300 miliona dolara uložiće se u smanjenje degradacije zemljišta u cilju dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta do 2030. godine. Takođe ulagaće se u istraživanja o mogućnostima adaptacije u oblasti poljoprivrede, posebno za potrebe farmera i to u zemljama u razvoju. U narednih pet godina širom Afrike pokrenuće se 100 projekata u cilju smanjenja uticaja klimatskih promena na vodne resurse.
- Podstaknuti istraživače i mlade ljude za rad u oblasti klimatskih promena
Velike korporacije kao što su Fondacija Bila Gejtsa i BNP Paribas fondacija uložiće 15 miliona dolara u narednih pet godina u jačanje kapaciteta mladih istraživača širom Evrope i Afrike. Takođe, 40 miliona evra uložiče Evropska Komisija u rad volontera za uključenje u projekte u ovoj oblasti.
- Pristup lokalnih samouprava „zelenom“ finansiranju
Inicijativom Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, Globalnim savezom gradonačelnika, Evropske komisije i Evropske investicione banke pokrenut je program koji će olakšati gradovima i regionima širom Evrope da dobiju sredstva iz fondova i implementiraju svoje planove ka održivosti (održiva infrastruktura, smanjenje emisija u domaćinistvima, povećanje energetske efikasnosti itd.).
II Ubrzati tranziciju ka niskougljeničnoj ekonomiji
- Ugljenično neutralna ekonomija
Oformljena je koalicija 16 zemalja koje su se obavezala na dostizanje ugljenične neutralnosti do 2050. godine, a koje će od 2020. izraditi planove kako ostvariti ovaj cilj.
U saradnji sa Francuskom kosmičkom agencijom i uz podršku Evrposke kosmičke agencije uspostavljena je Klimatska observatorija za monitoring stanja na planeti zemlji.
- Tranzicija sektora u cilju dekarbonizacije
Osnovni cilj je prelazak sektora energetike sa korišćenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Uspostavljen je Savez bivših proizvodjača energije iz uglja (Powering Past Coal alliance) sakupio je 58 istomišljenika među kojima su je i 8 Vlada i 24 biznis kompanija širom sveta.
Međunarodni savez solarne energije ima za cilj da do 2030. godine sakupi od privatnih i javnih partnera jedan bilion dolara u cilju ulaganja, razvoja tehnologije i ekspertize u solarnoj energiji, kao jednom od najšire rasprostranjenih obnovljivih izvora.
- Transport koji ne zagađuje
S obzirom da iz sektora transporta dolazi 15% ukupnih globalnih emisija, ubuduće uložiće se još više napora u cilju dekarbonizacije i čistijeg transporta. 34 zemalja se obavezalo da će smanjiti emisije GHG iz pomorskog saobraćaja, a zapadne države SAD-a napravile su partnerstvo u cilju promovisanja električnih automobila i razvoja mreže stanica za punjenje kako bi se omogućilo putovanje od jedne države do druge električnim automobilima.
- Povećanje cene ugljenika
Ministri zaštite životne sredine i klimatskih promena Francuske, Nemačke, Holadnije, Švedske i Ujedinjenog kraljevstva podržale su nedavnu inicijativu Evropskog Saveta da se izvrši reforma Sistema za trgovinu emisionim jedinicama GHG (ETS) koja će dovesti do povećanja cene ugljenika. Meksiko je inicirao regionalnu saradnju sa pojedinim državama SAD, Kanadom, Kolumbijom i Čileom za naplaćivanje emisija GHG.
Kina je uspostavila ujedinjen sistem za trgovinu emisionim jedinicama , odpostojećih 7 lokalnih sistema. Tu je i inicijativa privatnih kompanija da uspostave sistem za trgovinu emisijama.
III Učvrstiti klimatske probleme u centar odluka o finansiranju
- Akcije Centralnih banaka i biznis sektora
Više od 200 kompanija u saradnji sa 3 države (Francuska, Švedska i Ujedinjenoj Kraljevstvo) podržale su implementaciju preporuka da ekonomija treba da se kreće ka niskougljeničnoj i u skladu sa ciljevima Sporazuma iz Pariza. Takođe, više od 10 centralnih banaka širom sveta pokrenule su mrežu pod nazivom „Ozelenjavanje finansijskog sistema“ (Greening the Financial System) u cilju promovisanja ulaganja u rešavanje problema klimatskih promena.
- Mobilizacija Razvojnih banaka
Udružena deklaracija načinjenja je između više od 30 nacionalnih i regionalnih Razvojnih banaka u cilju povećanja finansiranja aktivnosti u vezi sa Sporazumom iz Pariza. One su se obavezale na:
- dalje uključivanje klimatskih promena u njihove strategije i aktivnosti
- preusmeravanje sredstava u cilju tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i klimatski otpornom i održivom razvoju
- podržavanje sprovodjenja NDCs i dugoročnih ciljeva smanjenja emisije do 2050. godine
- promovisanje smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, smanjenje korišćenja fosilnih goriva i promovisanje korišćenja obnovnljivih izvora energije.
- Obezbedjenje održivog finansiranja
Na inicijativu predsednika Francuske koju su podržale Kuvajt, Norveška, Katar, Novi Zeland, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati napravljena je koalicija ovih država koje će obezbedjivati fond u vrednosti od 15 milijardi dolara do 2020. godine za borbu protiv klimatskih promena.
- Mobilizacija institucionalnih investitora
Tokom Samita o klimatskim promenama pokrenuta je koalicija „Climate Action 100+“ koja spaja 225 investitora koji će obezbediti investiciju u vrednosti od 26 milijardi dolara. Ova koalicija trebala bi da podstakne kompanije da predstave strategije smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i time doprinesu ostvarivanju ciljeva Sporazuma iz Pariza. Zaključeno je da se mora raditi više na novim tehnologijama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u šta će biti uloženo dodatnih milijardu dolara.