Evropska unija (EU) ima vodeću ulogu u unapređenju klimatskih aktivnosti kroz sveobuhvatne politike i pravno obavezujuće ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i postizanje klimatske neutralnosti. Republika Srbija i EU sarađuju na usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira Srbije sa klimatskim pravnim tekovinama EU (acquis), uz jačanje kapaciteta za sprovođenje efikasnih klimatskih politika i prelazak ka niskougljeničnoj ekonomiji.
Evropska unija i klimatske promene
Evropska unija (EU) ima vodeću ulogu u globalnim klimatskim aktivnostima, kombinujući ambiciozne političke okvire sa pravno obavezujućim ciljevima za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i promociju održivog razvoja. Kao deo svoje dugoročne klimatske strategije, EU teži postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, uz obezbeđivanje pravedne i inkluzivne tranzicije u svim državama članicama i partnerskim zemljama.
Jedan od ključnih stubova klimatske politike EU je Evropski zeleni dogovor (European Green Deal), koji predstavlja sveobuhvatan plan za transformaciju EU u klimatski neutralnu i resursno efikasnu ekonomiju. Ovaj okvir obuhvata širok spektar mera, uključujući tranziciju ka čistoj energiji, primenu principa cirkularne ekonomije, zaštitu biodiverziteta i smanjenje zagađenja. U cilju operacionalizacije ovih ciljeva, EU je usvojila zakonodavni paket „Spremni za 55“, kojim se predviđa smanjenje neto emisija GHG za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine.
EU takođe primenjuje ključne regulatorne i finansijske mehanizme za podršku klimatskim aktivnostima. Među njima je Sistem trgovine emisijama EU (EU ETS), najveće svetsko tržište ugljenika, koji postavlja ograničenja emisija i omogućava trgovinu emisijskim jedinicama. Pored toga, EU obezbeđuje finansijsku i tehničku podršku kroz instrumente kao što je Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), čime podržava zemlje kandidate u usklađivanju sa standardima i politikama EU.
Usklađivanje Srbije sa klimatskom politikom EU
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Republika Srbija aktivno usklađuje svoje klimatske i ekološke politike sa pravnim tekovinama EU. Ovaj proces obuhvata postepeno preuzimanje i sprovođenje zakonodavstva EU, posebno u okviru Poglavlja 27 (Životna sredina i klimatske promene) pristupnih pregovora.
Republika Srbija je usvojila niz strateških i zakonodavnih mera radi unapređenja svoje klimatske politike u skladu sa zahtevima EU. Donošenje Zakona o klimatskim promenama predstavlja pravni osnov za sveobuhvatnu nacionalnu klimatsku politiku, uključujući uspostavljanje sistema za praćenje, izveštavanje i verifikaciju (MRV) emisija GHG. Takođe su u toku aktivnosti na razvoju nacionalnog sistema trgovine emisijama kompatibilnog sa EU ETS.
Srbija takođe radi na integraciji klimatskih pitanja u sektorske politike, uključujući energetiku, saobraćaj, poljoprivredu i upravljanje otpadom. Ove aktivnosti obuhvataju povećanje učešća obnovljivih izvora energije, unapređenje energetske efikasnosti i jačanje otpornosti na klimatske uticaje. Kroz projekte finansirane iz IPA fondova i saradnju sa institucijama EU, Srbija dodatno jača svoje institucionalne i tehničke kapacitete za sprovođenje ovih reformi.
Srbija takođe učestvuje u regionalnim inicijativama u okviru Energetske zajednice (Energy Community), koja proširuje ključne energetske i klimatske politike EU na region jugoistočne Evrope. U okviru ovog mehanizma, Srbija se obavezala na sprovođenje relevantnih direktiva EU i doprinos regionalnim naporima za dekarbonizaciju.
Ukupno posmatrano, saradnja Srbije sa EU predstavlja ključni pokretač razvoja klimatske politike u zemlji, podržavajući tranziciju ka niskougljeničnoj i klimatski otpornoj ekonomiji u skladu sa evropskim i globalnim ciljevima.




