Cilj Republike Srbije da postane članica EU predstavlja važnu pokretačku snagu za aktivnosti koje se odnose na klimatske promene. Da bi se ispunile sve obaveze prema EU, biće potrebno uložiti dodatne napore.

Iako je prvi set zakona u oblasti zaštite životne sredine usvojen 2004. godine, značajan napredak je postignut otpočinjanjem procesa pridruživanja EU i harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU.

Prema Izveštaju Evropske komisije, bez obzira na pomenuti napredak, potrebni su dodatni napori za usklađivanje sa politikama EU, kao što su ciljevi 2020 i zahtevi u pogledu monitoringa i izveštavanja.

Pripreme za usklađivanje zakonodavstva u oblasti trgovine emisijama napreduju uz podršku instrumenata pretpristupne pomoći (IPA). Kako je u skladu sa Izveštajem Evropske komisije potrebno da se prioritet dodeli uspostavljanju sistema za monitoring, izveštavanje i verifikaciju (MRV) emisija gasova sa efektom staklene bašte, Republika Srbija je inicirala i sprovodi sledeće IPA projekte i aktivnosti: „Uspostavljanje sistema za monitoring, izveštavanje i verifikaciju neophodnog za uspešnu implementaciju Sistema trgovine emisijama EU“ (IPA 2012), „Uspostavljanje mehanizma za implementaciju MMR“ (IPA 2013) i „Izrada Strategije borbe protiv klimatskih promena sa Akcionim planom“ (IPA 2014).

Saznajte više:  Klimatski i energetski ciljevi EU za 2020.

 

 EU Climate Action